eufondovi.hr transparent

Želite li primati informacije o natječajima i mogućnostima financiranja?
captcha 

 

Očekuje li nas rekordna 2018. godina u povlačenju EU sredstava

Uz malo pomaka i puno kašnjenja

 

Korištenje EU sredstava izuzetno je popularna tema i mediji svakodnevno izvještavaju o broju planiranih i ostvarenih projekta pojedinih općina ili županija. Tako neke županije ističu svoju uspješnost i podvlače crtu u broju realiziranih projekata, dok druge svoj mali indeks razvijenosti shvaćaju kao hendikep i ne uspijevaju otvoriti europsku kasu. Hrvatskoj je u financijskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju 10, 676 milijardi eura s dosadašnjim ostvarenim učinkom od 36% ukupne alokacije. Razina realizacije odaje dojam optimistične prognoze za korisničku budućnost. No, nije jasno kome idu u prilog izvješća Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije o rekordnoj 2017. godini u korištenju bespovratnih sredstava, kada Državni ured za reviziju alarmira na kritičnu situaciju i poražavajuće rezultate o ukupnoj iskoristivosti fondova – Hrvatska je i dalje među najmanje uspješnim članicama.

Sustav podbacio

Imamo Centre kompetentnosti, Poduzetničke inkubatore i Znanstveno-tehnološke parkove, Regionalne koordinatore i konzultantske kuće, no i dalje pokazujemo deficit u području stručnih znanja, koja su ključ uspjeha i temelj osiguravanja odgovarajuće apsorbcije europskog novca. Proračuni kojima raspolažu županije nisu dostatni za realizaciju projekta bez europskih sredstava, no što je s poduzetnicima? Osiguravanje potrebnih vlastitih sredstava za realizaciju projekta koji je sufinanciran europskim novcem predstavlja kamen spoticanja. Sve je na kraju pitanje kapaciteta. Proces razvoja je spor, tvrde gospodarski subjekti, i napominju kako je potrebno pojednostaviti i ubrzati sam postupak prijave, aktivnosti ugovaranja, odobravanja i isplate sredstava. Prijavitelji na javne pozive i natječaje ocijenjuju odgovorna tijela s prolaznom ocijenom, a njihove propuste i nedostatke rizicima u ostvarivanju poduzetničkih ideja.

Neke općine su uspješnije, a i neki poduzetnici

Zabrinjavaju i izjave i podaci koje čitamo u medijima kako je efikasnije povlačenje sredstava uvjetovano ostankom ljudi u zemlji i kako vrijeme koje imamo na raspolaganju nije dovoljno da napravimo pomak u gospodarskom razvoju. Dakle, reforme je malo, a vrijeme curi. Je li prioritetno razmišljati da Hrvatska može biti bogatija za 10 milijardi eura ako otvorimo prostor za provedbu i pomoć u rješavanju svih preduvjeta u načinu rada sustava i korisnika? Dok Ministarstvo vidi rješenje u zapošljavanju, poduzetnici i poljoprivrednici se bore s nedostatnim kapacitetima i sporom dinamikom iskorištavanja. Dok gradonačelnik Bjelovara uvodi sustav stimulacije na plaću za svaki ostvareni projekt, mali gradovi i općine ne mogu svojim građanima osigurati ni potrebe poput brzog interneta. Trenutno stanje: Grad Križevci su najuspješniji u prijavi i realizaciji projekata, a tvrtka Mate Rimca najuspješnija domaća tvrtka u povlačenju EU sredstava.

Poduzetnici – najuspješniji korisnici

Povećati konkurentnost, produktivnost i inovativnost poduzeća optimiziranjem poslovnih procesa i edukacijom zaposlenika je cilj skoro svakog ozbiljnog gospodarskog subjekta. Dodamo li tome digitalizaciju i informacijsko-komunikacijske tehnologije rezultati su impresivni. Čini se, ipak, da institucionalno okruženje (čitaj: odgovarajuća podrška, olakšan pristup novim tehnologijama, pristup izvorima financiranja po primjerenim uvjetima i pristup tržišnim informacijama) nije nešto opipljivo, nešto s čim se svi poduzetnici susreću. Ministrica Gabrijela Žalac tvrdi da su poduzetnici postali najbolji korisnici EU sredstava s dosad ostvarenim 4.965 poduzetničkih projekata ukupne vrijednosti 8,7 milijardi kuna.

Ministarstvo poljoprivrede, s ministrom Tolušićom na čelu, također ne zaostaje s primjerima uspješnih OPG-a i obrta. Sve su redom uspješni poljoprivrednici i proizvođači hrvatskih proizvoda. No, jesu li oni konkurentni i tržišno prepoznatljivi? Jesu, tvdi Ministar, jer ovi poljoprivrednici znaju uzeti novce, kako im je on savjetovao, uvjerljivo naglašavajući da će Program ruralnog razvoja do kraja 2020. godine do kraja iskoristiti cjelokupnu alokaciju te na taj način odgovoriti na najvitalnije potrebe naše poljoprivredne proizvodnje. U 2017. godini izdano je ukupno 2.640 odluka i ugovora u vrijednosti potpore od 3,67 milijardi kuna.

Što nas očekuje do kraja ove financijske perspektive i hoće li 2019. godina biti još uspješnija? Efikasnost i eficijentnost povlačenja sredstava ovisi o brojnim čimbenicima. Zaključno, pomak je vidljiv, a nastojanja još veća.  

Natječaji se mogu pratiti putem stranice www.strukturnifondovi.hr ili putem naših newslettera. Ova usluga predstavlja idealnu priliku da budete adekvatno i besplatno obaviješteni o otvorenim ili natječajima u najavi. Pratite naš sljedeći newsletter, putem kojeg ćemo vas obavijestititi o terminu održavanja seminara. Tema seminara je poslovanje OPG-a i mogućnosti financiranja putem mjera iz Programa ruralnog razvoja.